Rijeka is an open, modern city that cultivates the values of tolerance, inclusivity, and solidarity

Intervju s Vojkom Obersnelom, gradonačelnikom Rijeke

Vojko Obersnel rođen je 1957. u Rijeci. Magistar je prirodnih znanosti i medicinske genetike. Do 1997. radio je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Od 1990. član je Socijaldemokratske partije Hrvatske. Od 1997. godine do 2000. bio je pročelnik Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u Rijeci. Gradonačelnik Rijeke je od 2000. godine i trenutno obnaša svoj šesti mandat.

Gospodine Obersnel, molimo vas da predstavite Grad Rijeku u nekoliko rečenica.

Rijeka je otvoreni, moderni grad koji njeguje vrijednosti tolerancije, uključivosti i solidarnosti. Njeni su stanovnici slobodnomisleći aktivni građani, često kritičniji i ambiciozniji u zahtjevima vezanima uz razvoj grada od ostalih stanovnika hrvatskih gradova. No, istovremeno, Riječani i Riječanke spremni su i na snažno zauzimanje stava i reagiranje na svaki oblik nepravde, ugnjetavanja ili dokidanja ljudskih prava. Ovo je grad ponosan na bogatstvo svojih različitosti.

Također, Rijeka je grad koji se nakon višedesetljetne pozicije velikog industrijskog središta mijenja u grad modernog sveučilišta, malog i srednjeg poduzetništva te industrije bazirane na znanju. Također postajemo sve atraktivnija turistička destinacija, a 2020. godine Rijeka nosi titulu Europske prijestolnica kulture.

Trenutno obnašate svoj šesti mandat. Tijekom cijelog tog perioda transformirali ste Rijeku u najtransparentniji grad u Hrvatskoj. Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u svom svakodnevnom radu?

Velik je izazov sve ove godine graditi i čuvati povjerenje građana u politiku koju zastupam. No, kako ona počiva na uvjerenju da u međusobnoj suradnji građana i upravnih tijela možemo postići mnogo za izgradnju boljeg društva, pretpostavljam da su mi građani Rijeke sve ove godine - od 2001. do sada - davali svoje povjerenje osjećajući da radim ono u što vjerujem. S druge strane, izazov s kojim se susrećem praktički u svim svojim mandatima je postizanje razumijevanja građana da lokalna razina odlučivanja nije svemoguća i da ne može direktno utjecati na apsolutno sve probleme s kojima se ljudi u svojim životima susreću.

Dopustite da pojasnim. Hrvatska je mlada demokracija i proces učenja o tome što znači živjeti u građanski uređenom društvu, u kojem različite razine vlasti imaju različite odgovornosti, nije još sasvim završen. U određenom smislu, tek smo na početku. Istraživanja, nažalost, pokazuju da je povjerenje građana u institucije i pozicije vlasti i upravljanja  slabo,  a dodatna otegotna okolnost je činjenica da u 30 godina hrvatske demokracije ni jedna nacionalna Vlada, koja u nadležnosti ima ukupni sustav obrazovanja u zemlji, nije na primjeren način u njega uvela učenja o građanski uređenom društvu, nadležnostima pojedinih razina i odgovornostima koje se, obzirom na to, mogu ili ne mogu preuzeti.

Stoga su uvođenje visoke transparentnosti rada javnih službi s ciljem suzbijanja korupcije, osmišljavanja modela uključivanje građana u donošenje javnih odluka koje ih se tiču ili pak osmišljavanja politika koje će se snažno oslanjati na stvarne potrebe građana, još uvijek teme koje u Hrvatskoj nisu standardizirane u primjeni i koje u mnogome ovise o pojedincima koji vode općinu, grad, županiju, ministarstvo… odnosno o spremnosti pojedinaca da na takav način upravljaju.

Osobno zastupam politiku otvorenosti i uključivosti, vjerujem u suradnju i komunikaciju s građanima  i razumijem važnost razvoja transparentnosti u radu javnih službi. Takve vrijednosti njeguju i moji najbliži suradnici i zbog toga Rijeka i jest najtransparentniji grad u Hrvatskoj. Rijeka je ujedno  i grad koji je prvi u osnovne škole na svojem području uveo Građanski odgoj i obrazovanje, sit čekanja da nacionalna razina odgovornosti ispuni tu zadaću na razini cijelog osnovnoškolskog sustava u državi. Rijeka je izradila udžbenike za učenike, materijale za nastavnike i počela provoditi program za one učenike koji ga žele pohađati. Odaziv je odličan, a naš model preuzimaju i neki drugi hrvatski gradovi. Duboko vjerujem da ova učenja značajno utječu na budućnost razvoja Hrvatske i to upravo u kontekstu izazova koje sam izvorno spomenuo – razumijevanja nadležnosti u upravljanju i aktivnog uključivanja građana u osmišljavanja politika koje planiraju i provode javne službe.    

Svi vaši mandati obilježeni su snažnim municipalnim programom koji štiti mnogobrojne građane. Možete li nam reći više o tom tipu projekata?

Grad Rijeka ima najsveobuhvatniji lokalni socijalni program u Hrvatskoj. Građanima nudimo širok spektar različitih oblika pomoći, a da bi ih ostvarili, mi dopuštamo da im minimalni prihodi budu bitno veći od onih minimuma koje propisuje nacionalna razina. Na taj način zahvaćamo i štitimo bitno veći broj siromašnih građana no što to čini država.

Razvili smo mnoge oblike pomoći i prilagodili ih konkretnim potrebama pojedinih skupina građana koji teško žive. U tom smislu građanima koji teško žive plaćamo različite troškove stanovanja (najamninu, struju, toplinsku energiju, potrošnju plina, vodu, odvoz otpada, komunalnu naknadu, ogrijev), troškove prehrane (dojenčadi s medicinskim indikacijama, učenicima u osnovnim školama, odraslim osobama u Pučkoj kuhinji), troškove boravka djece u vrtićima i jaslicama, nabavu knjiga za djecu u osnovnim školama, troškove javnog prijevoza, zdravstvene i pogrebne usluge. Isto tako dajemo  mjesečnu novčanu pomoć umirovljenicima i starijim osobama koje su bez prihoda, a socijalno ugroženim građanima dijelimo i poklon – bonove za različite potrebe od nabave opreme za novorođenče, preko bonova za nabavu kućanskih uređaja do poklon bona starijim osobama u božićno-novogodišnjim blagdanskim danima.

Riječki  socijalni program, s ovako velikim brojem pomoći koji nudimo, predstavlja primjer kvalitetne socijalne zaštite stanovništva, a briga o građanima koji trebaju pomoć sastavni je dio politike upravljanja Rijekom već niz godina.  

Hrvatska je članica EU tek nekoliko godina, ali vaš je grad već uspio implementirati brojne vrlo uspješne projekte koji su financirani europskim sredstvima. Kako su ti projekti poboljšali kvalitetu života u Rijeci?

Zahvaljujući dobroj pripremljenosti gradskih projekata, Rijeka je vrlo rano po ulasku u punopravno članstvo EU bila spremna aplicirati na natječaje EU fondova. To nam je donijelo mogućnost da realiziramo projekte na kojima smo projektno kvalitetno radili, ali ih u nedostatku vlastitih sredstava ne bismo mogli tako brzo izgraditi.

Ponajprije se to odnosi na zgrade industrijske baštine koje namjenjujemo za infrastrukturu kulture. Kao što znate, Rijeka 2020. godine nosi titulu Europske prijestolnice kulture i dio objekata kulture sastavnica su tog projekta. Tako će se u Rijeci u bivšem industrijskom kompleksu u centru grada urediti riječki kulturni kvart, točnije obnovit će se tri napuštene zgrade u koje će useliti riječke ustanove u kulturi – Gradska knjižnica, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej Grada - uzjednu specifičnu zgradu u istom kompleksu koja će postati Dječja kuća namijenjena kreativnom provođenju slobodnog vremena, stvaranju, obrazovanju i zabavi naših najmlađih sugrađana. Osim ovih zgrada, sredstvima EU fondova obnavljamo i brod Galeb, tzv. Titov brod zanimljive povijesti i velike povijesne važnosti. Pretvaramo ga u atraktivni brod-muzej.

Osim ovih značajnih ulaganja u kulturu, europskim sredstvima u Rijeci se značajno financira energetska obnova zgrada, kako zgrada javne namjene za koje se mi kao uprava prijavljujemo na natječaje, tako i privatnih zgrada i nebodera gdje se ova obnova zahvaljujući poduzetničkim inicijativama također sufinancira europskim sredstvima.

Nadalje, koristeći EU fondove nabavljamo nove autobuse za javni gradski prijevoz, a realiziramo i čitav niz manjih projekata koji svaki na svoj način podižu kvalitetu života u gradu.

Ako govorimo o širem gradskom sustavu, komunalnim društvima i ustanovama kojima smo osnivači, i oni su aktivni u prijavama na natječaje EU fondova. Za primjer ću navesti projekt našeg komunalnog društva Vodovod i kanalizacija kojim će Rijeka i okolica dobiti proširenu i sigurnu kanalizacijsku mrežu uz proširenje vodoopskrbne mreže te novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. A budući da smo smješteni na kraškom terenu, na ovaj način ćemo dodatno zaštititi izvorišta pitke vode i more od zagađenja. Taj projekt trenutno je jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj i vrijedan je 1,7 milijardi kn (227 milijuna eura), od čega se europskim sredstvima financira preko 71% tog iznosa.

Dakle, europski fondovi, koje Rijeka doista obilato koristi i u Hrvatskoj je po tome najuspješnija jedinica lokalne samouprave, nam značajno  pomažu u unaprjeđenju kvalitete života u gradu.

Što Rijeka čini kako bi privukla investitore i strateške projekte?

Rijeka prije svega ima sjajnu geostratešku poziciju jer se nalazi na dijelu Jadrana kao dubokog zaljeva Mediterana, lokaciji na kojoj se Mediteran najdublje uvukao u Europski kontinent. Takav položaj uvjetovao je i povijesnu i sadašnju orijentiranost prema lučkim djelatnostima i kvalitetnu luku, a svakako i  dobru prometnu infrastrukturu i povezanost sa zaleđem.

Zbog centralizirane porezne politike u Hrvatskoj, mi kao grad ne možemo utjecati na smanjenje poreza - što bi bio poticaj za investitore - ali nudimo dobro organiziranu i uređenu komunalnu infrastrukturu (voda, struja, prirodni plin, DTK mreža…).

Za investicije koje su vezane uz proizvodnju i daljnji razvoj turističkih djelatnosti plaćaju se minimalne gradske naknade (komunalni doprinos i komunalna naknada).

Ono što je za Grad Rijeku specifično, a  vezano je uz strateški bitne gradske projekte, jest suradnja s investitorima u svim fazama razvoja projekta. To prvenstveno znači da gradska uprava, osim što promovira strateške gradske projekte pogodne za investitore, preuzima i ulogu mentora. Naime, u Republici Hrvatskoj nedostaje one-stop-shop, odnosno mjesto na kojem bi investitor mogao dobiti sve informacije koje imaju poveznicu s projektom. U ovom slučaju, Grad Rijeka stavlja investitorima na raspolaganje stručne kapacitete i podatke koji pridonose razvoju investicijskog projekta. Nadalje, u fazi kada investitoru trebaju razne dozvole, Grad Rijeka pomože investitoru u brzom provođenju svih zakonskih procedura teu kontaktima prema drugim nadležnim tijelima.

Za složenije investicijske projekte, osnivaju se i multidisciplinarni timovi koji se redovito susreću s investitorom i pomažu oko procedura sukladno zakonskim obvezama. Također, pomažemo i u savjetima oko eventualnih mogućnosti korištenja europskih sredstava kada su privatni investitori partneri u gradskim projektima.

U Gradu Rijeci smatramo da je svaki investicijski projekt specifičan i da se ne mogu  uvesti automatska pravila, nego treba redovito komunicirati, a posebice u fazi intenzivne pripreme investicijskih projekata.

Gospodine Obersnel, obnašali ste dužnost predsjednika Udruge gradova Republike Hrvatske, a trenutno ste i jedan od potpredsjednika Europskog Odbora Regija te član nekoliko komisija. Savršeno razumijete važnost razmjene dobrih praksi između europskih gradova i regija. Kako TheMayor.eu može biti koristan građanima Rijeke i vama kao gradonačelniku?

Vaš portal može pomoći mnogim gradovima, gradonačelnicima i zaposlenicima u javnom sektoru na način da prenosi priče iz gradova koje predstavljaju primjere dobre prakse upravljanja, razvoja projekata koji su donijeli dobrobit zajednici u kojoj su nastali. Svaki oblik povezivanja i učenja od onih koji su razvili nešto dobro – vrijedan je pažnje.

Razmjena ideja koja se događa među gradovima, kojoj i osobno svjedočim u Odboru regija, korisna je pomoćna metoda u upravljanju. Važno je učiti od boljih od sebe, a svoje dosege i uspjehe i svoje znanje nesebično dijeliti s drugima. To je jedini način na koji možemo ukupno napredovati, kao država, kao kontinent pa, ako hoćete, i kao čovječanstvo.

Koji su glavni ciljevi i dobri primjeri koje planirate razvijati u bliskoj budućnosti?

U skoroj budućnosti najveći i najvažniji zadatak pred nama je kvalitetan dovršetak pripreme i potom provedba projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Ova nas titula nedvojbeno pozicionira među središta europske kulture i nudi nam potencijal rasta u područjima koja su različita od kulture ali su joj komplementarna – poput turizma, gospodarstva ili pak sveučilišta i akademske zajednice. No, najvažnijim u ovom projektu ipak smatram kulturno nasljeđe koje će ovaj projekt ostaviti Rijeci i europskoj kulturi – od zgrada koje gradimo i u kojima će se i nakon 2020. moći zbivati atraktivna kulturna događanja i u Rijeku privlačiti goste, sve do nasljeđa projekta koje ostaje u ljudima. Naime, u ovom se projektu mnogi naši sugrađani, mnogi građani Hrvatske i mnogi posjetitelji Rijeke educiraju, umrežavaju i razmjenjuju ideje.Vrijednost toga je neprocjenjiva, a rezultat takvih prožimanja i izgradnje zajedništva bit će dalekosežno vidljiv u godinama koje slijede 2020-tu.

Više o Rijeci saznajte ovdje